Selca, (IKA) – Hvarski biskup dr. Petar Palić otvorio je u nedjelju 15. srpnja, na uočnicu blagdana Gospe Karmelske, u Selcima na Braču izložbu „Kip Biblije – tijelo jezika sa sviju kontinenata” književnoga i glazbenoga kritičara, skladatelja, dirigenta Selčanina Siniše Vukovića. Izložba je otvorena u sklopu prigodnog programa uoči slavlja svetkovine Gospe Karmelske. Organizatori izložbe su tamošnja Općina uz sudjelovanje splitskoga ogranka Društva hrvatskih književnika na čijem je čelu upravo autor izložbe. U galerijskom prostoru autor je izložio privatnu kolekciju Biblije objavljenu na različitim jezicima i pismima.
Ukazao je na Zagrebačku Bibliju koja je 1968. godine prva objavljena u Hrvatskoj na hrvatskom jeziku, te je riječ o četvrtom cjelovitom prijevodu na hrvatskom jeziku. Podsjetio je da je prvi Hrvat koji je preveo Bibliju na hrvatski jezik bio isusovac Bartol Kašić. Taj prijevod objavljen je u dva sveska 2000. godine u Njemačkoj. Prva tiskana Biblija objavljena u šest svezaka u Budimu je ona u prijevodu Matije Petra Katančića iz godine 1831. Bračanin Ivan Matija Škarić svoj prijevod biblijskih tekstova ponudio je 1858. godine, dok je vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler preveo četiri evanđelja i Djela apostolska u pet knjiga. U svojoj kolekciji posjeduje prijevode evanđelja po Mateju, Marku i Ivanu dok mu nedostaju prijevodi evanđelja po Luki i Djela apostolska. Valentin Čebušnik objavio je tekstove Staroga zavjeta, a izdvojio je i prijevod vrhbosanskoga nadbiskupa Ivana Evanđelista Šarića iz 1941. godine. Prema autorovim riječima, tekst toga prevoditelja je prema mišljenju bibličara najljepši hrvatski prijevod biblijskih tekstova. Među najstarijom Biblijom u Vukovićevoj kolekciji je ona tiskana na njemačkomu jeziku iz godine 1813., a zatim Biblija na francuskomu jeziku iz godine 1820. Naveo je primjere prijevoda biblijskih tekstova na španjolskom, francuskom, indijskom, tajlandskom, indonezijskom i ostalim jezicima. Napomenuo je i kako priprema epistolar u pet izdanja u kojem bi sve poslanice Novoga zavjeta bile objavljene na selačkom čakavskom govoru.
Zahvalivši na pozivu, biskup Palić primijetio je kako u događaju otvorenja izložbe o brojnim izdanjima prijevoda biblijskih tekstova možemo prepoznajemo ljubav jednoga čovjeka prema Bibliji. Poruku uz otvorenje izložbe sažeo je u nekoliko teza. Na početku je ustvrdio kako je Biblija promijenila svijet. Danas se ne može tvrditi da ste izgrađen čovjek, da ste učen čovjek ako iz Biblije ništa ne znate. Prva tiskana knjiga u povijesti čovječanstva upravo je Biblija, zahvaljujući Gutenbergu 1455. godine. Nadalje, postoje ljudi koji su bili i jesu spremni umrijeti zbog te knjige. Mislimo prije svega na progone i na one koji u tajnosti čitaju Bibliju. Ta je knjiga ujedno i najtočnija knjiga antike. Bez obzira što u njoj ne tražimo izvor povijesti, ali knjigu koja je nastajala u razdoblju od tri tisuće godine, smatramo izvorom iz kojega se mogu izvući mnogi podaci o tome djelu. Biblija sadrži poruku o slobodi koja može promijeniti život. Kroz povijest poruka Biblija promijenila je mnoge umove i srca. Njezina poruka je poruka za sve ljude i za sva vremena, pa tako i za ovo naše današnje, istaknuo je mons. Palić.
Na kraju je ustvrdio kako nas Biblija povezuje s najvažnijom povijesnom osobom, neovisno o tome jesmo li kršćani ili ne. Riječ je o Isusu kojega se može voljeti ili ne voljeti, kao i Bibliju. Ali ne može se zanijekati činjenica da je Isus najvažnija osoba u povijesti, poručio je hvarski biskup. U pratnji selačkoga župnika Andre Ursića i autora izložbe biskup Palić razgledao je izložbeni postav i zadržao se u razgovoru s posjetiteljima izložbe.
Uz biskupa Palića njezinu otvorenju nazočili su umirovljeni hvarski biskup Slobodan Štambuk i tamošnji načelnik Ivan Marijančević.