Bol, (IKA) – Vojni biskup u BiH Tomo Vukšić predvodio je misu na blagdan Snježne Gospe, u nedjelju 5. kolovoza, u dominikanskoj crkvi Sv. Marije Milosne u Bolu na otoku Braču. U propovijedi je istaknuo: „Marija kao početak boljega svijeta vrlo lijepo se spaja s današnjom svetkovinom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Zahvalnost o kojoj govorimo na ovaj dan iskrena je, izvorno ljudska, konstruktivno hrvatska i kršćanska samo u mjeri u kojoj je prožeta odgovornošću, vršenjem obveza, solidarnošću i stvaralačkom brigom za budućnost. To vrijedi za svakoga, a posebice za one koje je društvo izabralo da donose odluke i stvaraju ozračje optimizma, nade, izlaska iz prošlosti te pretpostavke za stvarnu mogućnost bolje budućnosti”.
Blagdan Snježne Gospe vjernici Bola slave kao dan nebeske zaštitnice te je ujedno i Dan tamošnje općine. Na misi na kojoj su se okupili brojni vjernici, među kojima više gostiju koji provode odmor u tom bračkom turističkom mjestu, molilo se i za Domovinu te hrvatske branitelje u prigodi obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja. Biskup Vukšić misu je slavio u zajedništvu s priorom tamošnjega dominikanskoga samostana fr. Damirom Šokićem, bolskim župnikom fr. Mirkom Jagnjićem i ostalim domonikancima.
Naglasio je nadalje kako se uz blagdan domovinske zahvalnosti obilježava i Dan hrvatskih branitelja koji su, kako rekao, „svojom žrtvom i doprinosom, zaista početak boljega”. „Njihova ideologija i misao koja ih je vodila, nije bila prošlost nego bolja budućnost, solidarnost, suverenitet, pravda, dostojanstvo, pravedan mir i razvitak. Nisu se bavili ideološkim razmiricama već ih je zanimao napredak i sloboda. Stoga svima njima danas najiskrenije zahvaljujemo za taj primjer i poziv cijeloj naciji, čije je nasljedovanje uvijek suvremeno i vrlo potrebno, te molimo Božje milosrđe da svi poginuli, umrli i nestali nađu trajno mjesto u nebeskim dvorima”, poručio je, između ostaloga, vojni biskup u BiH.
Osvrnuvši se u homiliji na slavlje Snježne Gospe podsjetio je da se Gospin blagdan službeno naziva Obljetnica posvete bazilike svete Marije Velike u Rimu koja je posvećena Gospi Bogorodici. Tu je crkvu, kao uspomenu na Efeški sabor iz 431. godine, kada je proglašena vjerska istina o Marijinu Bogomaterinstvu, papa Siksto III. posvetio upravo Gospi Bogorodici. Na tom mjestu postojala je prije i manja crkva, sagrađena za pape Liberija, koja je bila obnovljena i preuređena te je poznata kao najstarija Gospina crkva u zapadnom kršćanstvu, napomenuo je biskup Vukšić. Pojasnio je kako je blagdan Gospe Bogorodice među običnim vjernicima često poznatiji pod nazivima Gospa Snježna, Gospa od sniga, Ledena Gospa ili Ledenica, ustvrdivši pritom kako ti različiti nazivi toga blagdana nemaju ni vjersku ni teološku pozadinu, nego se temelje na legendi koja je nastala kasnije. Prema toj legendi, nastavio je biskup Vukšić, Gospa se u noći s 3. na 4. kolovoza 352. godine ukazala papi Liberiju i zatražila da njoj u čast bude sagrađena crkva u Rimu na mjestu koje će ona obilježiti snijegom. To se dogodilo 5. kolovoza na jednom od sedam rimskih brežuljaka gdje je upravo papa Liberije dao sagraditi prvu crkvu, rekao je mons. Vukšić.
Govoreći o sadržaju i poruci Marijina blagdana, istaknuo je da Marija kao Majka Božja ima posebno mjesto i važnost u Crkvi. „To što je Marija Bogorodica temelj je, osnovica i razlog za svaki oblik štovanja koji joj Crkva i pojedini vjernici iskazuju. To nikada ni jedan vjernik ne smije zaboraviti. To da je Gospa Bogorodica, osnovna je vjerska istina o Isusovoj Majci. Upravo ta istina osmišljavanja i tumači sve drugo što Crkva vjeruje i što vrši u svojoj marijanskoj pobožnosti. Istina da je Marija Bogorodica daje smisao, opravdanje i utemeljenje našem današnjem molitvenom okupljanju”, poručio je biskup Vukšić, ustvrdivši da katolička zajednica vjere ispovijeda veliku ulogu Majke Božje u Isusovu djelu spasenja.
„Naše današnje okupljanje i molitva samo je nastavak izraza vjere koji je započeo u prvim vremenima Crkve da se Gospu časti kao Bogorodicu i da joj se vjernici utječu u svojim potrebama. Ta pobožnost prema Gospi, koja poznaje različite oblike, uvijek ima za cilj da Božji i Marijin Sin bude pravo upoznat, voljen, slavljen i da njegove zapovijedi budu održavane”, istaknuo je, osvrnuvši se, pritom, na riječi dogmatske konstitucije o Crkvi Drugoga vatikanskoga sabora. Naglasio je da je „Gospa uvijek samo ponizna, vjerna, samozatajna i odgovorna službenica Gospodnja”.
„Marija Bogorodica početak je kršćanske filozofije budućnosti, poziv i primjer stvaranja boljega svijeta već ovdje na Zemlji. Ona je Majka Isusa osloboditelja i po tomu također Majka kršćanske slobode koja se nudi svakomu čovjeku i svakomu narodu. Ona je Božja miljenica u kojoj je ljudski rod pozvan na budućnost radosti, dobrote, slobode, vjernosti, ljubavi prema Bogu i čovjeku, darivanja, odgovornosti za braću i sestre, brige za ovaj svijet i sva Božja stvorenja u njemu”, poručio je vojni biskup. Homiliju je zaključio riječima marijanske antifone „Pod obranu se Tvoju utječemo”, pisanoga dokaza iz oko 250. godine, koji, kako je rekao, svjedoči o molitvenom čašćenju Marije Bogorodice.
