Okupljene je pozdravio maestro Reljić, a obratili su im se i recenzenti teksta oratorija akademik prof. dr. em. Miljenko Kapović i poznati hvarski pisac i kulturni radnik Miki Bratanić.
„Oratorij ‘Za križen’ na najbolji mogući način prezentira naše baštinske napjeve Velikog tjedna i procesije ‘Za križen’ u jednom novom glazbenom ruhu koje je na slavu Bogu i čast čovjeku. Na tragu naših predaka župni mješoviti zbor svete Cecilije iz Jelse na otoku Hvaru snimio je ovo vrhunsko djelo kojeg je uglazbio njihov voditelj Slavko Reljić i ostavio ga za buduće naraštaje kao jedan poseban trag vrijednosti naše vjerničko pokorničke kulture. Oratorij je sačinjen od fragmenata napjeva koji se pjevaju u vrijeme Velikog tjedna i procesije ‘Za križen’, a koje je autor Slavko Reljić maestralno posložio u jednu vrhunsku glazbenu priču. Vjerujem da će to biti snažan poticaj mladima da se uključe u čuvanje i promoviranje naše baštine
Zanimljivo je da je prije točno 40 godina u Jelsi snimljen nosač zvuka ‘Za križen’ u obliku audio kazete kojeg je tada sa svojim suradnicima snimio maestro Ljubo Stipišić Delmata, a na kojem su se nalazili tradicionalni pučki korizmeni napjevi. Oratorij ‘Za križen’ nadogradnja je te priče. Ovo je novi iskorak u glazbenom stvaralaštvu i promociji Jelse, otoka Hvara, Dalmacije i Hrvatske. Ovo je lijepa svjetska priča, jer procesija ‘Za križen’ je dio UNESCO svjetske baštine. Zato možemo i trebamo biti ponosni, jer smo dio toga. Čestitke Slavku Reljiću, mješovitom zboru svete Cecilije i svima koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji ovog vrijednog projekta“, rekao je književnik Bratanić.
Potom je zbor „Svete Cecilije“ Jelsa pod ravnanjem voditelja i autora Slavka Reljića, povjerenika Hvarske biskupije za liturgijsko pjevanje, izveo oratorij „Za Križen“.
Nakon toga nazočnima se obratio i treći rcenzent, generalni vikar Hvarske biskupije i župnik Jelse don Stanko Jerčić. Svima je zahvalio maestro Reljić, osobito onima koji su pripomogli u ostvarenju nosača zvuka. Pritom je istaknuo velike žrtve, snažnu volju i čvrstu ustrajnost članova zbora „Sveta Cecilija“ Jelsa. Napomenuo je kako nosača zvuka ne bi bilo da nije bilo jelšanskog župnika don Stanka Jerčića.
Na kraju je zbor otpjevao: „Ispovijedajte se Gospodinu jer je dobar, jer je veliko milosrđe njegovo“.
Uz spomenute recenzente toga oratorija, recenzenti su bili i mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić te maestro Krešimir Magdić. Tekst je lektorirala s. Marija Blaga Bunčuga.
U svojoj recenziji biskup Palić je, između ostaloga, napisao: „Oratorij ‘Za križen’ izuzetan je glazbeni komad, duboko ukorijenjen u tradiciji procesije ‘Za križen’, odnosno izričaj ljudskog traganja za smislom ljudske egzistencije kroz patnju i muku Gospodina Isusa Krista. Oratorij je sastavljen od napjeva dijelova muke Gospodnje, zatim Gospina plača te melodija hvarskih naselja s naglaskom na one iz Jelse. Riječ je o izvedbi jedinstvenih napjeva otoka Hvara s naglaskom na one velikotjedne, a u pripremi tog glazbenog djela gosp. Slavko Reljić je koristio arhivski materijal tj. audio zapise Ljube Stipišića iz 1985. te vlastite zapise koje je snimio g. Vito Gospodnetić po pjevanju gđe. Marice Gamulin. Djelo je pisano za soliste i mješoviti zbor a cappella.
U oratoriju ‘Za križen’ ogleda se borba između svjetla i tame, dobra i zla, ali isto tako i snaga ljudske volje koja se očituje kroz predanost, hrabrost i žrtvu. Kroz glazbu i tekst, oratorij potiče sve koji ga slušaju na pogled u vlastitu nutrinu i postavljanje pitanja o našim vlastitim vrijednostima, uvjerenjima i putu prema duhovnom rastu. Ovo izvanredno djelo poziva nas da dublje zaronimo u naše najdublje osjećaje i misli. Kroz njegovu glazbenu strukturu i tematski sadržaj oratorij ‘Za križen’ potiče nas da razmotrimo svoje mjesto u svijetu i svoj odnos prema onome što je veće od nas samih.
Vjerujem i nadam se da će svim slušateljima melodije i napjevi ovoga oratorija, ljepota glasova i gorljivost interpretacije zbora sv. Cecilije iz Jelse omogućiti da osjete duboku povezanost s iskustvom Isusove patnje i muke kroz riječ i glazbu. Neka nas oratorij ‘Za križen’ provede kroz nutarnje, duhovno putovanje koje nas podsjeća na snagu ljudskog duha, težnju za smislom, kao i na konačnu pobjedu dobra u trajnoj borbi između istine i laži, svjetla i tame, dobra i zla“, napisao je biskup Palić.
Maestro Krešimir Magdić napisao je: „Slavko Reljić – skladatelj i zborovođa mješovitog zbora ‘Sveta Cecilija’ iz Jelse, svojim korizmenim oratorijem za mješoviti zbor i soliste uvrstio se u krug hrvatskih glazbenih velikana koji su hrvatskoj sakralnoj glazbi podarili još jedan hvale vrijedan spomenik temeljen na slijedu glagoljaškog pjevanja, odnosno pučkim tradicionalnim korizmenim napjevima iz Jelse na otoku Hvaru.
Za razliku od hrvatskih skladatelja koji su tradicionalno glazbeno pismo nadjevali svojom novom glazbom libreta Muke po Ivanu i Gospina plača, skladatelj Slavko Reljić se u svom skladateljskom postupku priklonio onim autorima koji su u svoja djela unosili doslovne arije i citate glagoljaškog pjevanja, u ovom slučaju iz Jelse. Na taj način skladatelj je u prvi plan stavio vrijednu glazbenu baštinu, ostavivši za sebe pozamašnu mogućnost bojenja vodećih zborskih dionica svježim latentnim harmonijama koje su izvirale iz pučkih napjeva. U svom postupku skladatelj Slavko Reljić je, poput Lj. Stipišića Delmate, redoslijed tekstova u libretu priredio na mozaičan način a ipak dovoljno razumljiv puku, dodajući skladbi misaonu – filozofsku dimenziju Nostradamusovih kartena. Tako oratorij započinje proroštvom (Molitva Jeremije proroka) koje se nekada tradicionalno pjevalo nakon Muke po Ivanu. Kitice pučkih napjeva (među kojima se po iznimnoj ljepoti ističe napjev Na Gori Maslinskoj) često su razdvojene recitativima, čime je oratorij dobio na ljupkosti i dramatici.
Gledajući oratorij kao cjelinu, vidljivo je da se sastoji od pet zaokruženih cjelina u kojima se teme bilo oprekom bilo harmonijsko-melodijskom srodnošću skladno nadovezuju jedna na drugu, ostavljajući pri tom slušatelja bez daha. Posebno je dojmljiv smiraj kojim oratorij završava, dajući slušatelju bezvremenski trenutak za promišljanje o vlastitoj ulozi u misteriju muke, smrti i uskrsnuća našega Spasitelja“, napisao je maestro Magdić.