Sastanak je počeo u župnoj crkvi Sv. Kuzme i Damjana molitvom pred Presvetim, moljenjem Srednjeg časa i molitvom „Stojimo pred tobom, Duše Sveti“ za temu sastanka: „Biskupska sinoda 2021.-2023.: ‘Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje’. Početak sinodalnog hoda u Hvarskoj biskupiji (listopad 2021.- travanj 2022.)“.
Kao i početak tako je i radni dio sastanka predvodio hvarski dekan i župnik don Toni Plenković. Na sastanku su sudjelovali generalni vikar i župnik Jelse don Stanko Jerčić te viški dekan i župnik don Milan Šarić. A biskupijski kancelar te župnik Velog Grablja i Brusja don Ivan Jurin opširno je izlagao o navedenoj temi, o čemu će izlagati i na sastanku svećenika Bračkog dekanata u srijedu 20. listopada u Supetru.
Istaknuo je kako je papa Franjo papa koncilskog nadahnuća. S njim je nastupila nova faza percepcije Drugoga vatikanskoga, pastoralnog koncila, koji je Crkvu poput bračnog zavjeta vezao s ljudima današnjice; u ljubavi, poštovanju i vjernosti u dobrim i lošim vremenima. Za papu Franju „stvarnost ima prednost pred idejom“. U tom smislu papi Franji je strana „idejna Crkva“ koja se skriva iza idejno podignutih kula, a nema dodira s konkretnim ljudima. Papa Franjo zastupa „poniznu Crkvu“ koja svjedoči Boga izravno i konkretno, u suputništvu s ovim svijetom. „Bez prepoznavanja temeljnih i konkretnih problema ovog svijeta, bez uočavanja konteksta u kojem djelujemo, nema ni autentičnog poslanja Crkve“, istaknuo je don Ivan.
Potom je govorio što se sve događa u svijetu, a što u Crkvi. Između ostaloga, naveo je kako je „neosporna činjenica da živimo u svijetu koji je svečano utvrdio: i bez Boga se može prilično lako živjeti, a većina naših vjernika nije na Putu kršćanstva; većina njih, poput biblijskog Samarijanca, leži pokraj Puta, svučena, izranjena i polumrtva – dok mi žurimo u Hram“, upozorio je don Ivan, napomenuvši: „Iz svega toga većini u Crkvi pomalo se nameće uvjerenje da se tek iz sinodalnog susreta i hoda, iz bezbroj sinodalnih susreta mogu rađati takvo naviještanje i pastoral, takve financijske i personalne odluke koje će biti primjerene znakovima vremena, a time i stvarnim potrebama ljudi“. Napomenuo je kako je „ogromna prednost što imamo Papu koji sve to uočava. Crkva koja ovom Papi lebdi pred očima narod je Božji koji gradi i prakticira ‘kulturu susreta’, dijaloga sa svima na svim razinama, u Crkvi i izvan Crkve, s onima ‘koji ne misle kao mi ili imaju jednu drugu vjeru’, jer svi su slika Božja“.
To je sinodalnost, koja dolazi od grčke riječi „syn-hodos“, što znači „ići zajedno, zajednički hod“. Sinodalnost, suputništvo unutar Crkve i Crkve sa svijetom , prema papi Franji, predstavlja glavni put za Crkvu koja je pozvana obnavljati se, vođena djelovanjem Duha i zahvaljujući slušanju Riječi. Opasnosti za sinodalnost Crkve, prema Papi, su formalizam, umjesto dijaloga i međudjelovanja u Božjem narodu, ponajviše između svećenika i vjernika, pa čak i elitizam, odvajanje jednih od drugih; intelektualizam koji se u svojim apstrakcijama odvaja od stvarnosti naroda Božjega, od konkretnog života zajednica diljem svijeta; te iskušenje nepokretnosti u obliku tvrdnje „uvijek se tako radilo“. Tada je opasnost da se na kraju usvoje stara rješenja za nove, suvremene probleme.
Don Ivan je podsjetio kako je papa Franjo u nedjelju 10. listopada otvorio sinodalni hod zajedništva, sudjelovanja i poslanja za sveopću Crkvu, a mjesne bi Crkve to trebale učiniti u nedjelju 17. listopada. Zbog toga se i održava taj svećenički sastanak.
Na temelju Pripremnog dokumenta i Vademecuma, koje je izradilo Tajništvo Biskupske sinode, svećenici su dobili sažetak spomenutih dokumenata na temelju kojih su napravljene biskupijske odredbe uz početak sinodalnog hoda u Hvarskoj biskupiji. Iz tih odredbi vidljivo je kako će se na otvaranju biskupijskog sinodalnog hoda pročitati poruka hvarskog biskupa Ranka Vidovića. U homiliji će se okupljenoj zajednici istaknuti važnost biskupijske etape Sinode, sinodalnosti kao biti života Crkve te naglasiti važnost krsnog svećeništva, zajedničkog dostojanstva i poslanja svih članova Crkve. Molit će se ili pjevati zaziv Duha Svetoga, a potom molitva „Stojimo pred tobom, Duše Sveti“. Ta će se molitva moliti redovito na nedjeljnim misama i drugim prigodama tijekom cijeloga biskupijskoga sinodalnog hoda.
Na temelju deset najvažnijih tema koje je u Vademecumu predstavilo Tajništvo Biskupske sinode i njihove nadopune s važnim temama s područja Hvarske biskupije, kroz mjesec listopad i studeni ove godine bit će izrađen „Upitnik“ za biskupijsko savjetovanje, za odgovore na deset predloženih tema. To će biti temeljna tema prve sjednice novoosnovanog Prezbiterskog vijeća Hvarske biskupije te redovita tema dekanatskih i župnih sastanaka. Potom će se tijekom došašća provesti biskupijsko savjetovanje kroz predviđeni „Upitnik“. S njim će se pokušati doći do svih zainteresiranih, kako bi u sinodalni proces bili uključeni ne samo oni koji su dio ovdašnjeg redovitog pastoralnog života, nego i oni koji su zbog različitih razloga udaljeni od života ovdašnje Crkve. To će se učiniti kroz različite susrete, tribine i kateheze na kojima će svi moći govoriti hrabro i jasno o pitanjima koje smatraju važnim za život opće i mjesne Crkve. „Upitnik“ će biti objavljen na biskupijskoj i župnim mrežnim stranicama i listićima ili će biti umnožen. Tijekom siječnja i veljače 2022. godine svi ti podaci, odgovori, bit će prikupljeni i analizirani, a na temelju njih pripremit će se završni dokument koji će se najkasnije tijekom travnja 2022. dostaviti nadležnom Tajništvu. Povjerenici za ostvarenje spomenutih radnji bit će don Ivan Jurin za kontakt u biskupiji, a za koordinaciju po dekanatima don Toni Plenković i don Ivan Jurin za Hvarski dekanat, don Ivica Huljev i don Pavao Gospodnetić za Brački dekanat te don Milan Šarić i don Toni Aviani za Viški dekanat.
U Vademecumu doneseno je deset tema koje artikuliraju, naglašavaju razne vidove žive sinodalnosti. Tu se ističe da se zajednički hod odvija na dva međusobno duboko povezana načina. Prvo, zajedno hodimo kao Božji narod. Drugo, zajedno hodimo kao Božji narod s cijelom ljudskom obitelji. U Vademecumu čini se najzanimljivijom deseta tema, ona o odgajanju u ili za sinodalnost. U navedenim ciljevima najvažnijim izgleda onaj o Crkvi zajedničkog hoda, uzajamnog slušanja i suodgovornosti.
„Za uspjeh sinodalnog hoda na svim razinama vrlo je važno priznavanje vlastitih pogrešaka i obraćenje, priznavanje da je Crkva, kako reče Benedikt XVI., „poput lađe koja pušta na sve strane“. To je priznanje kako su naša ravnodušnost prema stvarnosti i pretjerani komod i nemar za evangelizaciju širili te rupe na trupu Crkve. Sinodu je potrebno prepoznati kao poticaj Duha koji Crkvu potiče na dijalog i suputničko koračanje sa suvremenim svijetom. Prvi koji moraju poznavati sadašnji smjer Crkve i istovremeno tražiti nove putove jesmo mi svećenici. Svjesni smo kako ni u dokumentima ni sinodama Crkve nećemo naći gotova rješenja koja će poput čarobnog štapića riješiti sve probleme. Ali nam nije dopušteno skriti se unutar klasičnih fraza koje će nam pomoći odglumiti kako je sve jasno i kako ne treba ‘mutiti vodu’. Trebamo prepoznati temeljnu nakanu dokumenata i sinode. To je upravo upućivati na ono čvrsto i neprolazno u našem identitetu i poslanju. Mi nismo postali svećenici zbog samih sebe. Ni sama Crkva ne postoji zbog same sebe. Evanđelje se mora živjeti na ulici’“, rekao je don Ivan, koji je potom izabran za člana Prezbiterskog vijeća Hvarskoga dekanata. Nakon njegova izlaganja svećenici su bili složni kako je iznimno važno da svakome bude kristalno jasno što je to Sinoda i što je sinodalni hod mjesne i opće Crkve.
Razmatranje pape Franje na početku sinodalnog hoda, poruka biskupa Vidovića, odredbe uz početak sinodalnog hoda u Hvarskoj biskupiji, kao i drugi tekstovi na temu sinodalnog hoda, objavljeni su na mrežnoj stranici Hvarske biskupije. (IKA)
