Sprovodnu misu za papu Franju predslavio je kardinal Giovanni Battista Re, dekan Kardinalskog zbora uz suslavlje brojnih kardinala, patrijarha, nadbiskupa, biskupa i svećenika. Misi je prisustvovalo 250 tisuća ljudi iz cijeloga svijeta kako bi se oprostili od pape Franje. Među njima je bilo obitelji, siromašnih, migranata, mladih i djece, veleposlanika, šefova država i vlada (među kojima i predsjednici Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, Donald Trump i Volodimir Zelenskij, koji su se najprije sastali nasamo u vatikanskoj bazilici, a zatim i s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i britanskim premijerom Keirom Starmerom). Slavlju su prisustvovali i hrvatski predsjednik Zoran Milanović te premijer Andrej Plenković.
Procesija s Papinim lijesom na početku sprovodne mise
Blizina do posljednjeg trenutka
Kardinal Re je u homiliji podsjetio na mnoge ključne trenutke pontifikata pape Franje, koji je unatoč svojim fizičkim teškoćama, ostao blizak ljudima do posljednjeg trenutka svog života: „Ljudska egzistencija ne završava u grobu, već se nastavlja u Očevoj kući – u životu sreće koji ne poznaje zalaz“, rekao je kardinal Re.
Nakon početnih pozdrava i zahvala svima prisutnima, kao svjedočanstvo zajedništva i privrženosti koje su imali prema Papi, kardinal se prisjetio posljednjih trenutaka Papina života, osobito onoga koji se duboko urezao u srca ljudi – blagoslova Urbi et Orbi te posljednjeg obilaska Trga svetoga Petra i pozdrava upućenoga okupljenom mnoštvu na Uskrsnu nedjelju.
Kardinal Giovanni Battista Re tijekom propovijedi
Pastir koji ljubi svoje ovce
Nadahnut evanđeoskim odlomkom u kojem uskrsli Isus susreće Petra, kardinal Re je istaknuo da je i papa Franjo svojim pontifikatom prihvatio i vjerno vršio od Gospodina povjerenu mu zadaću: „Slijedio je stope svojega Gospodina, dobrog Pastira, koji je ljubio svoje ovce do te mjere da je za njih položio vlastiti život. I učinio je to snažno i spokojno, blizak svome stadu – Božjoj Crkvi.“
To se očitovalo i u izboru imena Franjo po primjeru svetoga Franju Asiškoga – kazao je kardinal te posebno istaknuo Papino pastoralno vodstvo i bliskost prema najpotrebitijima, osobito prema onima koji su odbačeni i marginalizirani: „Bio je Papa među ljudima, s otvorenim srcem za svakoga“ , istaknuo je kardinal i dodao: „Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na drame današnjice, papa Franjo je istinski dijelio tjeskobe, patnje i nade našeg doba globalizacije, te se potpuno davao kako bi tješio i ohrabrivao porukom koja je mogla izravno i neposredno dotaknuti ljudska srca“.
Vjernici na sprovodnoj misi za papu Franju
Milosrđe i radost evanđelja
Dekan Kardinalskoga zbora opisao je Svetoga Oca kao pastira s karizmom prihvaćanja i slušanja, misionarskoga duha kojim je evangelizirao i širio radost evanđelja, što je ujedno i naslov njegove prve apostolske pobudnice Evangelii gaudium. Zalagao se da Crkva bude dom za sve, poput „poljske bolnice“ nakon bitke, koja treba brinuti o ljudima današnjice ranjenima različitim problemima i patnjama, poput siromašnih, migranata, pogođenih ratnim strahotama… Među brojnim Papinim putovanjima kardinal je posebno istaknuo putovanja na Lampedusu i Lezbos, u Meksiko, Irak i u Jugoistočnu Aziju i Oceaniju.
Kardinal Re također je podsjetio na ključne riječi koje su obilježile njegov pontifikat: milosrđe i radost evanđelja. „Papa Franjo je uvijek u središte stavljao evanđelje milosrđa, neprestano ističući da se Bog nikada ne umara opraštati nam: On oprašta uvijek, bez obzira na okolnosti onoga tko traži oprost i vraća se na pravi put“, kazao je dekan Kardinalskog zbora, prisjećajući se tako izvanredne Jubilejske godine milosrđa koju je Papa proglasio 2016. godine.
Lijes pape Franje
Bratstvo i briga za zajednički dom
Glavne teme o kojima je Papa također uvijek govorio bile su ljudsko bratstvo (enciklika Fratelli tutti) i briga za zajednički dom (enciklika Laudato si’), a propovjednik se spomenuo i zalaganja pape Franje u promicanju mira i dijaloga u svijetu: „Graditi mostove, a ne zidove“ – bio je to njegov često ponavljani poziv. Služenje vjeri, kao nasljednik apostola Petra, uvijek je povezivao sa služenjem čovjeku u svim njegovim dimenzijama“, rekao je kardinal Re, ističući da je Papa smatrao da „rat donosi samo smrt ljudi, razaranje domova, bolnica i škola; uvijek ostavlja svijet gorim nego što je bio prije; on je uvijek bolni i tragični poraz za sve“.
Sprovodna misa za papu Franju
Na kraju homilije, kardinal Re je pozvao sve prisutne da nastave moliti za papu Franju, tražeći od njega da sada s neba moli za nas: „Dragi papa Franjo, sada te molimo da se moliš za nas. Blagoslovi Crkvu, Rim i cijeli svijet s neba, kao što si to učinio prošle nedjelje s balkona ove bazilike, u posljednjem zagrljaju sa svim Božjim narodom“, zaključio je kardinal Re, a okupljeni su odgovorili pljeskom.
Završni obredi
Na kraju sprovodne mise i posljednjeg ispraćaja od pokojnoga pape Franje na Trgu svetoga Petra, uslijedili su završni oproštajni obredi, nakon čega je tijelo pape Franje u procesiji ulicama grada Rima i uz pljesak, suze i zahvalnost okupljenih ljudi, bilo preneseno na ukop u baziliku svete Marije Velike.
Procesija s Papinim lijesom od bazilike svetog Petra do bazilike svete Marije Velike
(Vatican News – md)