Svečanom misom zahvalnicom koju je u crkvi Sv. Jeronima u Pučišćima u nedjelju 11. kolovoza predvodio nadbiskup Nikola Eterović, papinski nuncij u Berlinu proslavio je 20. obljetnicu biskupske službe u rodnoj župi. Uz nadbiskupa suslavili su hvarski biskup Petar Palić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, pučiški župnik mr. Pavao Gospodnetić i pristigli svećenici.
Na misi je pjevao pučiški zbor Sv. Jeronima kojim je ravnala s. Danijela Mihić, dok su u pripjevnom psalmu sudjelovala djeca i mladi iz župe predvođeni Nikolinom Jakovčević.
„Svaka sveta misa najveća je zahvala Gospodinu na svim dobrima koja smo od njega primili. Tako i ja, draga braćo i sestre, dragi moji Pučišćani, želim zahvaliti Gospodinu zajedno s vama na 20. obljetnici biskupske službe”, rekao je nadbiskup, pozdravljajući vjerničko mnoštvo koje se okupilo na slavlje.
Uvodeći u homiliju istaknuo je da želi misom zahvalnicom želi zahvaliti Bogu za sve darove koje je primio u tijeku 20 godina biskupske službe. „Ne zahvaljujem samo u svoje osobno ime, nego i u vaše, jer vi ste dio svetoga Božjega naroda, vi ste zajednica iz koje sam potekao i s kojom sam stalno u kontaktu, iako sam već 40-tak godina po svijetu. Povezuje nas i molitva, kako naša zajednička, tako i ona s našima koji su nam prethodili, koji su umrli te se u vjeri nadamo da s Neba mole zajedno s nama”, rekao je nadbiskup Eterović, najavivši da će misu zahvalnicu slaviti za sve vjernike, žive i preminule, a posebno za one koji su sudjelovali u radosti njegova biskupskoga ređenja.
„Danas ne slavim samo ja 20 godina moga biskupskoga služenja; u taj ste događaj uključeni i svi vi. Kao što je svećenik uzet iz naroda i poslan narodu, tako ni biskup ne može djelovati sam bez povezanosti s narodom. Ovdje su moji korijeni, ovdje je dio naroda s kojim sam povezan u vjeri, nadi i ljubavi”, istaknuo je, uz ostalo, nadbiskup, pozvavši vjernike na zahvalnost Gospodinu na daru vjere. Ohrabrio je okupljene vjernike da se ne boje ni u današnjemu složenom svijetu i različitim teškim situacijama djelovati Bogu na slavu i služiti.
Osvrnuvši se na godine biskupstva, posebno je izdvojio važnije naglaske iz biskupskoga služenja. Istaknuo je tako svoje djelovanje u Ukrajini na službi apostolskoga nuncija. „Bilo je to vrijeme izgradnje i obnove nakon velikog razaranja, duhovnog i materijalnog, za vrijeme duge komunističke vladavine u Sovjetskom Savezu”, prisjetio se nadbiskup, naglasivši da u Ukrajini postoje katolici latinske i istočne tradicije. „Ukrajinska grkokatolička Crkva bila je ukinuta, a sva njezina imanja i dobra bila su administrativnim mjerama predana Ruskoj pravoslavnoj Crkvi. Nakon slobode i grkokatolici su zadobili pravo javnosti te su počeli obnavljati ustanove i crkve”, pojasnio je nadbiskup Eterović.
Posebno se osvrnuo na apostolsko putovanje pape Ivana Pavla II. u Ukrajinu, ustvrdivši da je ono bilo složeno, i vjerski i politički. „Ruska pravoslavna Crkva bila je protiv toga posjeta pape Ukrajini jer je zastupala pravo na teritorij Ukrajine”, pojasnio je nadbiskup, prisjetivši se kako je tada ukrajinski predsjednik osobno razgovarao s ruskim i kako ga je obavještavao o tijeku priprema za taj papin pohod te je na taj način, kako je rekao, politička dimenzija bila neutralizirana. „Bio je to jedan od velikih događaja u povijesti ukrajinskoga naroda, slavenskoga naroda koji nam je vrlo blizak i po kulturi i povijesnim poteškoćama”, primijetio je nadbiskup.
Govoreći o drugom razdoblju biskupske službe, naglasio je svoje djelovanje kao tajnika Sinode biskupa u Rimu. „Imao sam čast i milost služiti izbliza trojici papa, Ivanu Pavlu II. koji me je imenovao na tu službu, zatim Benediktu XVI. i šest mjeseci papi Franji. Biskupska sinoda važno je tijelo u Katoličkoj Crkvi na kojoj se predstavnici mjesnih Crkava okupljaju kako bi razmatrali o važnim pitanjima Crkve u suvremenom svijetu i dali smjernice, pa i savjete, papi u upravljanju Crkvom”, istaknuo je, između ostaloga, mons. Eterović, podsjetivši da je za njegove službe održano pet biskupskih sinoda.
Na kraju se ukratko osvrnuo i na službu apostolskog nuncija u Njemačkoj gdje se nalazi od 2013. godine. Pojasnio je da su prema vjeroispovijesti u Njemačkoj katolici većina s 23 milijuna, dok protestanata ima oko 22 milijuna. Ustvrdio je da je Katolička Crkva u Njemačkoj vrlo dobro socijalno angažirana te u različitim ustanovama Katoličke Crkve djeluje više od 700.000 radnika.
U zahvalnoj poruci posebno je izdvojio papu Ivana Pavla II. i rekao: „Zahvalan sam Papi za imenovanje i blagoslov koji mi je udijelio na početku moje biskupske službe, kao i za kalež koji mi je dao na početku moje biskupske službe. Molimo Gospodina da nas vodi svojim putovima, da se ne bojimo u vjeri naviještati Evanđelje koje je dobra vijest uvijek i svagdje. Na tom putu kao zvijezda mora vodi nas Blažena Djevica Marija. Ona je poziv i nama da povjerujemo i budemo uvjereni kršćani u našim obiteljima i zajednicama”, poručio je nadbiskup.
Pred kraj misnoga slavlja čestitku mons. Eteroviću uputio je i biskup Palić. „Drago mi je da sam kao biskup biskupije iz koje ste potekli dio ove radosti. Gospodin vas je vodio svojim putovima, a vi ste uvijek spremno i ustrajno nastojali osluškivati i staviti se na raspolaganje njegovu planu. Biskupska služba, služba pastira, uključuje u sebi zadaću naviještanja, posvećivanja i upravljanja. U službi apostolskoga nuncija još se očitije prepoznaje služba jedinstva, odnosno zajedništva, i to biskupa sa svećenicima, biskupa i Božjega naroda te biskupa međusobno i sa Svetim Ocem”, rekao je biskup Palić, obećavši nadbiskupu ustrajne molitve za nastavak povjerene mu službe.
Crkveno slavlje završeno je pjevanjem svečanoga „Tebe Boga, hvalimo”. Pred župnom crkvom brojni su vjernici čestitali nadbiskupu Eteroviću 20. obljetnicu biskupstva.
Mons. Nikola Eterović rođen je 20. siječnja 1951. godine u Pučišćima. Za svećenika Hvarske biskupije zaređen je 1977. godine, a za biskupa 10. srpnja 1999. godine u katedrali Sv. Stjepana I., pape i mučenika, u Hvaru po rukama tadašnjega državnoga tajnika Svete Stolice kardinala Angela Sodana. Papinskim nuncijem u Njemačkoj imenovan je 2013. godine, a prije toga, od 2004. do 2013. godine obnašao je službu tajnika Biskupske sinode u Rimu. Godine 2009. papa Benedikt XVI. Imenovao ga je prvim naslovnim nadbiskupom Cibalae, današnjih Vinkovaca.
Hvarska biskupija/IKA