Konferencija o vjerskome turizmu održana je u okviru proslave blagdana sv. Prošpera, suzaštitnika Hvara i Hvarske biskupije čija se svetkovina slavi 10. svibnja. Na konferenciji čiji su pokrovitelji bili Ministarstvo turizma i sporta RH i Grad Hvar, raspravljalo se o primjerima dobre prakse, izazovima i potencijalima razvoja vjerskoga turizma na otocima i u dalmatinskome zaleđu, a okupila je stručnjake iz područja kulture, turizma i crkvenih ustanova. U ime odsutnoga hvarskoga biskupa mons. Ranka Vidovića, skupu je nazočio generalni vikar Hvarske biskupije mons. Stanko Jerčić, zatim gradonačelnik Grada Hvara Rikardo Novak, direktorica TZ Grada Hvara Iva Belaj Šantić i ostali uzvanici.
Nositeljica projekta konferencije u Hvaru, ujedno i moderatorica programa Sunčana Matić, u uvodnom obraćanju sudionicima i pristiglim posjetiteljima, među kojima su u dijelu programa nazočili i učenici Srednje škole u Hvaru, naglasila je kako je agencija LUX Promocija dugo godina djelovala na razvoju kulturnoga i vjerskoga turizma na nacionalnoj razini te je 2021. g. izrađen dokument za Ministarstvo turizma i sporta RH “Smjernice razvoja vjerskoga turizma RH” u suradnji s relevantnim vjerskim zajednicama i državnim institucijama u Hrvatskoj.
“Temom konferencije postavlja se i predstavlja održivi razvoj vjerskoga turizma Splitsko-dalmatinske županije koji se temelji na vrijednoj kulturnoj povijesnoj i sakralnoj baštini te bogatoj tradicijskoj baštini Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije. Na destinaciji gdje se i danas nailazi na autentičan i nekomercijalni, narodni izričaj, očuvanu tradicijsku i kulturnu baštinu, čemu svjedoči i sam Hvar, sa svojom starom jezgrom i otok gdje je dovoljno pogledati unaokolo i doživjeti duh minulih vremena, mediterana kakav je nekada bio, a što je posjetitelju, modernome turistu neprocjenjivo iskustvo i duhovno nadahnuće. Našu sakralnu baštinu, najvrijedniji potencijal za razvoj kulturnoga i vjerskoga turizma, potrebno je uz sveprisutnu turističku ekspanziju održivim upravljanjem zaštititi i očuvati na dobrobit lokalne zajednice”, poručila je, između ostalog, voditeljica Matić.
Osvrnuvši se na nadolazeću proslavu blagdana sv. Prošpera u Hvaru, primijetila je kako tim blagdanom u Hvaru počinje turistička sezona koja je, istaknula je, “oduvijek među najuspješnijima u Hrvatskoj i Europi, upravo poput imena Prosper koje u narodu predstavlja duhovni prosperitet, radost, razvoj i uspjeh”. “Svima želim uspješan rad, mnogo usvojenih znanja i novih iskustava te umrežavanje okupljenih u svrhu ostvarivanja kvalitetnih suradnji na razvoju vjerskog turizma i primjerenoj valorizaciji sakralne baštine u budućnosti”, poručila je moderatorica Matić.
U ime hvarskoga biskupa mons. Vidovića okupljene je pozdravio generalni vikar mons. Jerčić, zaželjevši sudionicima uspješan rad. Na početku se osvrnuo na izbor kardinala Roberta Francisa Prevosta za novoga papu te rekao kako je papa Lav XIV. u prvome nastupu pokazao svoju simpatičnost te ujedno izrazio nadu da će biti uspješan u vođenju Katoličke Crkve. Osvrnuvši se na temu konferencije, mons. Jerčić ukazao je na opasnost da se na turizam gleda samo pod ekonomskim vidom. “Neka ova konferencija pomogne da svi poradimo na rastu međusobnoga sporazumijevanja i ljubavi te da na turiste ne gledamo prvenstveno ekonomskim očima, već očima sveopćega bratstva u ovome svijetu”, poručio je sudionicima generalni vikar Hvarske biskupije.
Pozdravnu riječ uputila je i direktorica TZ Grada Hvara Iva Belaj Šantić, ustvrdivši kako se konferencija u Hvaru održava u vremenu početka turističke sezone, koja je, kako je primijetila, vezana uz blagdan sv. Prošpera, suzaštitnika Hvara. “Turizam u Hvaru počinje s blagdanom sv. Prošpera, a nekako se odvija do blagdana sv. Stjepana I., kojega slavimo na početku listopada. Turizam se, kao i vjera, nekako nadovezuju, i duboko su ukorijenjeni kod svih Hvarana, bez obzira jesu li vjernici praktičari ili tradicionalisti. Pasionska baština na otoku Hvaru nešto je što se poštuje u svim kućama u Hvaru. S druge strane, turizam je također duboko ukorijenjen u Hvaru te zajedno s vjerom predstavlja jednu sinergiju koja Hvarane ispunja svakoga dana”, poručila je, između ostaloga, direktorica TZ Grada Hvara. Treba napomenuti kako je preteča današnje TZ Grada Hvara “Higijeničko društvo Hvar”, profesionalno turističko udruženje koje je 1868. osnovala grupa uglednih Hvarana na čelu s tadašnjim biskupom dr. Jurjem Dubokovićem, a kojemu je cilj bio promicanje i razvoj ugostiteljske ponude u Hvaru.
Radni dio konferencije o vjerskome turizmu, sakralnoj baštini i hodočašćima na području Splitsko-dalmatinske županije otvoren je izlaganjem “Kulturna politika upravljanja (sakralnom) baštinom Splitsko-dalmatinske županije kao paradigma kulturnoga identiteta” koje je održao Mislav Vušković iz Upravnoga odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Splitsko-dalmatinske županije. Naglasio je da Splitsko-dalmatinska županija kao jedinica područne samouprave upravljanje kulturnom baštinom, čiji kapitalni dio čini i sakralna baština, shvaća kao temelj svoje kulturne politike koja prožima i sve druge sastavnice javnoga djelovanja i politika Županije, te da je najbolja potvrda o važnosti kulture činjenica da je Županija Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu izdvojila kao samostalni odjel.
“Među načinima na koje Splitsko-dalmatinska županija brine o kulturnoj baštini ističe se kontinuirano povećanje izdvajanja proračunskih sredstava za projekte promocije, očuvanja i prezentacije materijalne i nematerijalne kulturne baštine, povećanje vidljivosti kulturnih programa (veći broj specijaliziranih javnih poziva) kojima se želi široj javnosti transparentno pokazati smjer trošenja proračunskih sredstava, ali i povećati staviti poseban naglasak na određene, ponekad dulje vremena zapostavljene, aspekte kulturne baštine”, istaknuo, je, uz ostalo, Vušković.
Objasnio je kako je ključ za razumijevanje osmišljavanja i provedbe kulturne politike Splitsko-dalmatinske županije, sinkronijsko i dijakronijsko viđenje baštine u identitetskom ključu, kao i sve naglašenija potreba za sekuritizacijom baštine. “Županija svoju kulturnu politike temelji na uvjerenju da je istovremeno važno upravljati baštinom sinkronijski, onako kako se nadaju kulturne potrebe i razumijevanje u određenom vremenskom trenutku, ali i dijakronijski, tj. bez da se ikada izgubi svijest da su materijalna i nematerijalna kulturna baština naslijeđene i da ih treba predati u nasljeđe”. Poručio je da Županija radi na zaštiti, promociji i divulgaciji kulturne baštine, te je iznio važnije naglaske praktičnih administrativnih nastojanja i kulturnu politiku koja je njihov pokretač.
O temi “Sakralna baština grada Hvara – konzervatorski i restauratorski zahvati na crkvama u Hvaru kao dodana vrijednost turističkom razvoju” govorila je Anita Gamulin, voditeljica područnoga odjela za konzervatorske poslove pri Upravi za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskoga odjela u Splitu. Naglasila je da Ministarstvo kulture i medija RH kontinuirano sudjeluje u obnovi kulturnih dobara na prostoru Splitsko-dalmatinske županije, a koja se financira iz programa zaštitnih radova ministarstva. “Program u velikoj mjeri obuhvaća upravo sakralnu baštinu, nepokretnu i pokretnu. Program se provodi uz stalni nadzor Konzervatorskoga odjela u Splitu, vodi istražne radove na građevinama i koordinira veći broj stručnjaka koji sudjeluju na radovima sanacije i rekonstrukcije. Radovi obuhvaćaju izradu stručne dokumentacije (arhitektonski snimak postojećeg stanja građevina, idejni i glavni projekt – arhitektonski i građevinski, te izrada specijaliziranih konzervatorsko-restauratorskih elaborata s prijedlogom zahvata), pa do složenog postupka sanacije građevina i pokretnih umjetnina, koji uz građevinske izvođače, arheologe, te druge specijalizirane stručnjake koji provode konzervatorsko-restauratorske zahvate kako na građevinama, tako i na pokretnom inventaru”, pojasnila je Gamulin.
Spomenula je da je Konzervatorski odjel u Splitu svojim dugogodišnjim radom prisutan na čitavom otoku Hvaru, gdje je sudjelovao u obnovi većega broja sakralnih građevina, a posebno je izdvojila zahvate, sanaciju i restauraciju crkava na području grada Hvara, i to na gotičkoj crkvi Svetoga Duha iz 1468. g, zatim renesansnoj crkvi Gospe Anuncijate, crkvi sv. Kuzme i Damjana, baroknoj crkvi Zvijezdi mora, srednjovjekovnoj crkvi sv. Magdalene na zahtjevnom lokalitetu Hvarske njive, a osvrnula se i na obnovu katedrale sv. Stjepana I., pape i mučenika.
Predavanje pod nazivom „Valorizacija sakralne baštine staroga Splita u turizmu – buđenje religioznoga smisla“ izložio je mr. don Danko Kovačević, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije na službi vicerektora Bogoslovnoga sjemeništa u Splitu. Na početku je rekao da je prije svećeničke službe obavljao poslove turističkog vodiča. Istaknuo je da ponekad postoji opasnost da se u vođenju turista i gostiju teži za brojnim detaljima, od objašnjavanja stilova, razdoblja, godina i stoljeća se te pritom zanemari buđenje religioznoga smisla.
„Čovjek ima iskustvo ograničenosti. Ipak, tu ograničenost želi nadići. To je jedan od razloga zašto čovjek putuje, zašto traži. Pokušavamo naći temelj religioznosti, a taj temelj je ljudska narav. Čovjek po svojoj naravi osjeća da je ograničen. To je naša polazišna točka, kada ljudima putem vidljivoga pokušavamo približiti nevidljivo i nedokučivo. Religioznost je potreba i sposobnost povezivanja sa stvarnošću oko sebe i u sebi. Religiozan čovjek je onaj čovjek koji beskompromisno traži stvarnost, želi ju iskusiti i s njom se povezati. Ljudska narav je osnova kulture“, rekao je mr. Kovačević.
Govoreći o staroj jezgri grada Splita, rekao je da je ona model koji se može primijeniti na bilo koju drugu gradsku jezgru u priobalju te da je svaki element sakralne baštine univerzalan za naše krajeve. „Sakralna baština staroga Splita, prvenstveno kroz susret s Dioklecijanovom palačom, katedralnim kompleksom, votivnim kapelama i marjanskim eremitažima daje model i primjer kako čovjeku današnjice, kroz (nad)naravne potrebe za odmorom, hranom, slavljem, zajedništvom i razmjenom dobara probuditi i razvijati religiozni smisao u kršćanskoj katoličkoj perspektivi“, poručio je.
O turističkoj valorizaciji procesije „Za križen“ govorila je direktorica Turističke zajednice Općine Jelsa Marija Marjan. “Projekt procesije ‘Za križen’ najvažniji je projekt u mojem mandatu kao direktorice Turističke zajednice Jelsa. Riječ je o projektu koji u sebi sadrži mnogo elemenata od kojih je najvažnije otvaranje Galerije Za križen. Ponosna sam i sretna zbog procesa valorizacije hvarske procesije, premda ga je trebalo napraviti godinama prije. Projekt je pri kraju, čekamo samo otvaranje Galerije Za križen“, istaknula je, među ostalim, direktorica Marjan.
Podsjetila je da se Turistička zajednica Općine Jelsa zajedno sa Župom Uznesenja Marijina u Jelsi javila na natječaj Splitsko-dalmatinske županije za vjerske zajednice kako bi se osigurala sredstva za realizaciju projekta Galerije Za križen, a sredstva su im odobrena i za 2024. i 2025. godinu. Galerija će, prema riječima Marjan, biti otvorena za otprilike dva mjeseca. Dodala je i kako je u suradnji s turističkim zajednicama otoka Hvara izrađen vizual procesije „Za križen“, zatim brošura i internetska stranica.
„Zadaća projekta nije privući turiste za Veliki četvrtak da u što većem broju sudjeluju u hvarskoj procesiji. Naša je namjera da turisti dođu na otok Hvar u razdoblju predsezone i postsezone, i u druga razdoblja te da na način na koji to oni žele hodočaste u procesiji stazom kojom se kreće hvarska procesija. Mogu šetati, mogu trčati, mogu biciklirati“, poručila je direktorica TZ-a Jelsa. Iznijela je i podatak da se u vrijeme turističke procesije održavaju ljetni obilasci procesije „Za križen“ u pratnji licenciranih turističkih vodiča, a jedan od njih je i bivši križonoša noćne procesije na Hvaru. Spomenula je da je Turistička zajednica u suradnji sa Zborom „Sv. Cecilija“, zatim bratovštinom Presvetoga Sakramenta i maestrom Slavkom Reljićem koji je autor Oratorija, najvažnijih korizmenih napjeva otoka Hvara, izradila i video spot koji prikazuje jedan od najvažnijih vjerskih tradicija otoka Hvara.
Prof. dr. fra Domagoj Runje s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu izlagao je o temi „Staza Gospi Sinjskoj, hodočasnički put“. O potencijalima razvoja vjerskoga turizma na otoku Visu govorile su direktorica TZ-a Grada Komiže Tena Gorjanović Rajevski i izvršna direktorica Geoparka Viški arhipelag Lana Schmidt. Uputile su na povijesni kontinuitet otoka Visa te približile sudionicima urbanu sakralnu mrežu.
Na konferenciji je bilo riječi i o interpretacijskom centru katedrale sv. Jakova u Šibeniku, o čemu je izlagao Valentino Dražić Celić, te o svetištu Gospe Lurdske u Vepricu kraj Makarske kao turističkome izazovu o kojemu je govorila direktorica TZ-a Grada Makarske Marina Josipović. O svetištu Gospe Stomorije i Biblijskom vrtu u Kaštel Novom kratko je izlagao predsjednik Udruge Biblijski vrt Stomorija Ante Žanić.
