Biskup je na početku misnog slavlja pozdravio osamnaest svećenika, među kojima je bio generalni vikar Hvarske biskupije i župnik Jelse don Ivan Jurin, hvarski dekan i župnik don Toni Plenković te svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije na službi u Državnom tajništvu Svete Stolilce u Rimu don Mario Popović. Na misi je bio i bogoslov Hvarske biskupije Božidar Plenković.
Biskup je svećenicima čestitao Dan svećenika te napomenuo kako „zbog najavljenog nevremena s nama danas nisu svećenici s Brača i Visa, ali vjeruem da smo u duhu svi zajedno“. Pozdravio je i nazočne vjernike, podsjetivši ih da su i oni po sakramentu krštenja postali svećenici općeg, kraljevskog svećeništva. Zahvalio im je za molitve i žrtve koje čine i prikazuju za svećenike. Napomenuo je kako je ovo misno slavlje nakanio „da nas Bog sve prožme puninom svoje milosti, svoje ljubavi; da budemo jedno srce i jedna duša, da Bog bude sve u svima.“ Pozvao i svećenike i vjernike da se pridruže toj nakani kako bi i jedni i drugi mogli uspješno izvršiti svoja poslanja.
Biskup se u propovijedi osvrnuo na događaj Posljednje večere. „Pozvani smo u duhu zakoračiti u onu prostoriju koju evanđelisti opisuju kao blagovalište na katu, a mi je danas poznajemo kao Dvoranu posljednje večere. Pozvani smo još jednom oživjeti onaj uzvišeni događaj oproštajne, posljednje večere koju je Isus slavio sa svojim učenicima. Na toj je večeri Isus ustanovio euharistiju i svećenički red, dva sudbinski povezana sakramenta koji ne mogu biti jedan bez drugoga, jer nema euharistije bez svećenika i nema svećenika bez euharistije“, pojasnio je biskup Vidović.
„S posljednjom večerom i ustanovljenjem dvaju sakramenata onoga prvog Velikog četvrtka započelo je vazmeno trodnevlje. Nastavilo se kroz muku i smrt Velikoga petka i tišinu Velike subote da bi svoj vrhunac dosegnulo na sam Uskrs, koji nam otkriva sav smisao Isusova života i poslanja“, istaknuo je Biskup i dodao kako je zanimljivo što vazmeno otajstvo započinje i završava u Dvorani posljednje večere.
„Na dan Uskrsa Isus se ukazuje svojim učenicima upravo u Dvorani posljednje večere i šalje ih da pođu po svem svijetu i naviještaju radosnu vijest spasenja, da krste narode u ime Oca i Sina i Duha Svetoga te da liječe svaku bolest i nemoć u narodu. Tako proširuje lepezu sakramenata. Uz euharistiju i sveti red, ustanovljene na Veliki četvrtak, tu su i krštenje, prvi i temeljni sakrament, te bolesničko pomazanje, sakrament ozdravljenja“, rekao je.
Biskup Vidović je potaknuo sve da se ukorijene u osobu Isusa Krista kao mladice u trs. „Ucijepimo se, ukorijenimo se još jednom u osobu Isusa Krista kao mladice u trs, svjesni da samo ona mladica koja ostaje na trsu može donijeti puni i pravi plod života. A plodovi su znak naše prepoznatljivosti i pripadnosti Bogu. Plodovi nas čine moćnima i sposobnima da plod života možemo darovati onima koji su nam povjereni. Kao što mi živimo od plodova Isusova života – od njegova sebedarja – tako i ljudi nama povjereni trebaju živjeti od plodova našega života – od našega sebedarja.To je, poštovani svećenici i dragi vjernici, bit našega svećeničkoga i kršćanskoga poziva i poslanja“, zaključio je biskup Vidović.
Liturgijsko pjevanje predvodio je katedralni zbor pod ravnanjem Klare Milatić i uz orguljsku pratnju Jasne Fistonić. Pri oltaru su posluživali bratimi Bratovšine sv. Križa i sv. Nikole. Prije misnog slavlja preko Trga svetoga Stjepana I., pape i mučenika, prošla je procesija s Presvetim pred kojim je završeno 40-satno klanjanje. Nakon euharistijskog slavlja svećenici i biskup zadržali su se u zajedništvu na zajedničkom ručku.
