Na slavlju svetkovine okupili su se brojni Pučišćani koji svetkovinu Uznesenja Marijina slave stoljećima. Koliko je ta svetkovina od značenja za tamošnji vjerni narod najbolje potvrđuje činjenica da je nekadašnja župna crkva Gospe na Botku iz 1482. godine bila posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo.
Pozdravljajući brojne vjernike koji su ispunili crkvu svetoga Jeronima, nadbiskup je pokliknuo: „Uznesena je Marija dušom i tijelom na nebo, raduju se čete anđela. Radujemo se i mi, braćo i sestre, jer ono što je Bog učinio Mariji, očekujemo da će učiniti i sa svima onima koji su s njim povezani, koji vjeruju u Isusa Krista i koji žele biti njemu vjerni do konca života“.
Nadbiskup je istaknuo da se svetkovini Marijina uznesenja na nebo raduju kršćani cijeloga svijeta. Pojasnio je kako blagdan priznaju i slave također pravoslavni kršćani, dok je, kako je rekao, veći problem s protestantima koji uče da je izvor objave samo Sveto pismo te zato ne priznaju crkveno učiteljstvo. Nadbiskup je obrazložio kako Drugi vatikanski sabor uči da postoje dva izvora objave, Sveto pismo i živa tradicija Crkve koju čuva crkveno učiteljstvo. Osvrnuvši se na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, nadbiskup je pojasnio da je riječ o dogmi koju je proglasio papa Pio XII. 1950. godine kao čin vjere koji svi katolici trebaju vjerovati.
„Naša prva crkva na Botku posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo. Svake godine Pučišćani hodočaste do te crkve, mole i slave Mariju koja je dušom i tijelom uznesena na nebo. Slavimo Boga što je po Mariji učinio velika djela te ga molimo i za našu župnu zajednicu. Zbog toga smo radosni. U našemu mjestu postojala je živa tradicija slavlja Marije, ali i cijeloj Crkvi te je upravo zato papa Pio XII. proglasio dogmu o istini vjere koju slavimo“, istaknuo je mons. Eterović.
U homiliji je uputio na prva vremena Crkve, rekavši kako su u tim vremenima mnogi kršćani dali svoj život iz vjere. Poručio je, nadalje, kako je cijela povijest ljudskoga roda označena borbom između dobra i zla. „Cijela povijest spasenja ustvari je povijest borbe između dobra i zla, između Boga i Sotone. Sveti Pavao piše da se kršćani ne bore samo protiv vidljivoga svijeta nego i protiv nevidljivih sila, sila zla koje imaju utjecaj na nas“, rekao je nadbiskup. „Kada čovjek želi zamijeniti Boga, nastaju tolike tragedije u ljudskoj povijesti. Kada umjesto Boga ideologiziramo naciju, nastaje nacizam, kada ideologiziramo klasu nastaje komunizam ili novac nastaje liberalni ili divlji kapitalizam. Pri tome stradavaju drugi, i to obično mali čovjek. Želi se uspostaviti čovječje kraljevstvo koje je u suprotnosti s Božjim kraljevstvom. Tada nastaju tragedije“, upozorio je nadbiskup.
U govoru o ideologijama koje prevladavaju u današnje vrijeme, nadbiskup je posebno istaknuo rodnu ideologiju koja se nameće, a koja, pojasnio je, čovjeka želi staviti na mjesto Boga, kršeći prirodne zakonitosti. „Takvim tumačenjem ljudske naravi ruši se ustaljena kršćanska antropologija koja se temelji na ljudskome i prirodnome pravu. Time se ruši i temelj društva, a to je obitelj“, upozorio je nadbiskup na opasnosti rodne ideologije.
„U toj borbi nismo sami. S nama je Blažena Djevica Marija. Ali ni ona nije sama. Ona je s Isusom Kristom usko povezana. Nosila ga je, donijela na svijet i odgojila. Potiče nas da je slijedimo. Povezani s Kristom po Mariji i mi ćemo pobijediti uz velike žrtve. Pobjeda pripada Bogu po zagovoru Blažene Djevice Marije“, poručio je u homiliji.
Slavlje Velike Gospe završilo je svečanim ophodom Božjega puka s kipom Gospe od Ružarija ulicama mjesta i po obali. I ove godine Marijin kip dostojanstveno su nosili pripadnici Dobrovoljnoga vatrogasnoga društva iz Pučišća.
Liturgijsko pjevanje predvodio je Zbor svetoga Jeronima kojim je ravnala s. Danijela Mihić.
(IKA)